Kako se zaposliti u Nemaèkoj

PROÈITAJTE ISKUSTVA RADNIKA IZ BIH


Nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma izmeðu bh. i njemaèkih institucija, u Njemaèku su stigle prve njegovateljice iz BiH. Želja za dobijanjem posla im se ostvarila, ali tu je i nostalgija - nedostaju im najbliži.

Mirela Kotoriæ i Jasmina Borojeviæ od sredine septembra 2013. godine rade u Heilig-Geist bolnici u Kelnu. Još uvijek su pune utisaka steèenih u novoj okolini, kaže Mirela koja je u Köln došla iz Kotorskog kod Doboja: „Prvi utisak je da je sve prelijepo. Noviji su, naprimjer, aparati nego kod nas u BiH".

Gostoprimstvom njemaèkih kolega bila je oduševljena i 26-godišnja Jasmina Borojeviæ: „Baš smo dobro prihvaæeni. Ne osjetim ni najmanju razliku u ophoðenju prema nama zato što smo došli iz druge zemlje. "

Njihova šefica Susanne Krey, voditeljica Odjela za njegu bolesnika u kelnskoj Heilig-Geist bolnici, lièno se založila da zaposli upravo njegovateljice iz BiH. Kako kaže, jedna njena radna kolegica joj je rekla da mnogi kvalifikovani njegovatelji iz BiH žele doæi u Njemaèku i da veæina dobro govori njemaèki jezik. Suzanne Krey je mjesecima savladavala birokratske prepreke i na kraju zaposlila Mirelu i Jasminu.

U Kölnu ih je lièno doèekala: "Ostala sam bez rijeèi i bila sam dirnuta koliko dobro govore njemaèki, a tek im je 20 i nešto godina. Èitala sam u aplikaciji da jezik znaju ali kada su progovorile..., za mene je to bio divan doživljaj.“


Poznavanje jezika - glavni preduvjet za posao

Ona navodi da je upravo poznavanje jezika jedan od glavnih preduvjeta za pronalazak posla u Njemaèkoj.

Pored toga, kako kaže, svi kandidati u BiH moraju imati završen 4. stepen medicinske škole. Ona istièe da i sa tim zvanjem postoje izvjesne razlike izmeðu obrazovanja steèenog u BiH i Njemaèkoj. To je uvidjela kada su Mirela i Jasmina poèele da rade, jer kako kaže, u Njemaèkoj je medicinsko obrazovanje više orijentirano na praksu.

S obzirom da Heilig-Geist bolnica u Kölnu planira dovesti još više njegovatelja iz BiH ali i iz drugih zemalja, uprava bolnice je odluèila da otvori radionicu za njihovo dodatno obrazovanje i prilagoðavanje njemaèkim standardima njegovanja bolesnika.

Nostalgija...

Mirela i Jasmina su sretne što trenutno dijele stan koji im je ova bolnica privremeno i besplatno stavila na raspolaganje. Sa rodbinom u BiH Jasmina kontakt održava preko interneta. Na taj naèin je i manja nostalgija za rodbinom u BiH. Jasmina se ipak nada da æe uskoro boravišnu vizu u Njemaèkoj uspjeti dobiti i njen suprug, jer joj on najviše nedostaje: "Viðamo se otprilike svaka dva mjeseca po sedam, deset dana. Razdvojen život mi pada najteže..."

I Mireli nedostaje porodica koja je ostala u BiH, ali i neke navike i obièaji: „Da kod nekog sjediš kod kuæe i piješ kafu. Ovdje se nekako usput sreæeš sa ljudima ako imaš vremena. Kod kuæe sam imala više vremena za takve susrete. Ovdje nemaš vremena, a nemaš ni s kim."

Kolege nostalgiju ne mogu kompenzirati ali je kako navodi, sretna što je tako ljubazno primljena: „Odnos je prijateljski ali se ipak zna hijerarhija".

"Plata nije visoka ali je dovoljna"

Radom bh. njegovateljica su zadovoljni i pacijenti. Ruth Robei je kako kaže, sa stranim njegovateljima ponekad imala i loših iskustava. Sa radom Jasmine Borojeviæ ona je vrlo zadovoljna: „Jasmina svoj posao, koji dobro i vrlo spretno radi, shvata ozbiljno."

Njegovatelji u Njemaèkoj ne zaraðuju mnogo. Osnovna bruto plata je odreðena tarifnim ugovorom i iznosi izmeðu 1900 i 2200 eura. Od toga se moraju platiti porez i razni socijalni izdaci i osiguranja. Mirela i Jasmina su kako istièu, za poèetak vrlo zadovoljne primanjima: "Dovoljno je za normalan život - bez pretjerivanja ali i bez gladovanja", kaže Mirela Kotoriæ.


"Slatki kutak" u kelnskoj bolnici Heilig-Geist

Susanne Krey napominje da je vrlo bitno prije dolaska u Njemaèku i stupanja u radni odnos njegovatelja, individualno sagledati svoje životne okolnosti. "Život u velikim gradovima dosta je skup, pogotovo stanarine koje su u posljednjim godinama drastièno porasle."

Sretna je kako kaže, da je nakon brojnih birokratskih prepreka uspjela zaposliti dvije njegovateljice iz BiH. I sama je kako navodi, ranije imala predrasude prema stranom medicinskom osoblju, jer nije znala kako æe se ophoditi prema pacijentima: „Sada sam sretna jer njih dvije su jako otvorene, i prilagodile su se našem naèinu govora, tako da ne postoje nikakvi problemi u meðusobnoj komunikaciji".

Autorica: Belma Fazlagiæ-Šestiæ
Odgovorni urednik:Mehmed Smajiæ

Nijemci traže 16.000 vozaèa autobusa

Iako je do 2015. godine na snazi ogranièenje pristupa njemaèkom radnom tržištu, prošle godine oko šest tisuæa novih gastarbajtera uspjelo je u zemlji snova ipak dobiti radne dozvole. Rijeè je uglavnom o deficitarnim zanimanjima koja su Nijemcima jako potrebna, poput visokokvalificiranih inženjera, medicinske struke, graðevinaca, elektronièara

S druge strane, jedino su zakinuti hrvatski nekvalificirani radnici koje najviše pogaða ogranièenje u zapošljavanju, jer se s time, kako istièu njemaèki struènjaci, njihovo tržište rada želi zaštititi od novog vala nekontroliranog dolaska gastarbajtera s nižom struènom spremom, koja je sedamdesetih godina u Njemaèkoj bila izuzetno tražena.

Kakve su vaše prognoze što se tièe ogranièenja u vezi sa zapošljavanjem novih radnika iz Hrvatske u Njemaèkoj, upitali smo Marija Koturiæa, èlana Uprave Hrvatskog gospodarskog saveza u Frankfurtu.

- Trenutaèno se primjenjuje model 2+3+2, a to znaèi prvo zabranu rada za nove èlanice na dvije godine, pa onda moguæe na tri i još dvije godine dodatno. Znaèi zabrana se za nas može odnosti najduže do 2020. godine. Rijeè je o zabrani za nekvalificirane radnike. Ali, na žalost, ne pogaða to samo njih, pojedince, veæ i graðevinske tvrtke iz Hrvatske koje imaju odliènu dugogodišnju reputaciju na njemaèkom tržištu, a koje su sada i dalje prisiljene raditi u Njemaèkoj preko vrlo kompliciranih kontingenata.

Koturiæ nam je otkrio i jednu zanimljivost:

- Vozaèi autobusa su trenutaèno u Njemaèkoj deficitarna radna snaga. U iduæe dvije godine potrebno je 16.000 vozaèa autobusa u Njemaèkoj. Pa, ako ima zainteresiranih u Hrvatskoj, neka nam se jave. Šestoricu smo zaposlili veæ od 1. sijeènja u prijateljskom gradu Mainzu, a uvjeren sam da æemo i iduæih mjeseci zaposliti velik broj domaæih vozaèa autobusa i u drugim njemaèkim gradovima. Poslodavci traže da vozaèi veæ znaju barem malo njemaèki jezik, jer ne žele vezano uz to puno investirati u nove kadrove - kaže Koturiæ.

piše slobodna dalmacija

uskoro opširnije

 pozdrav svima pre neki dan sam procitao bezveze na nekom sajtu kao nemacka trazi veliki broj radnika sa znanjem jezika ,ja naravno imam A1 zavrsen sto je misliom dovoljno mislim na diplomu a pricam za B2 .radim u austriji vec 4 godine na bausteli kao zidar bez ikakve skole vozim bager .... dali neko zna neki sajt ili tako nesto gde se mogu bolje informisati jer u austriji nema hleba bez papira

Pozdrav veliki,interesujeme kako doci do legalnog posla u nemackoj.Ja imam diplamu negovateljice i zanje nemackog je dobro i prakse jer sam vec radila to sa nemackim osobama. Dali mogu da posaljem svoje dokumente u domove za stare i dali je problem sto imam pasos srbski.Jos nesto suprug je bravar po zanimanju sa velikim iskustvom i vozac ima sve kategorije, gde god sam slala njegove dokumente sve je ok , zakazu i sastanak preko mejla ali kad im kazem da ima srbski pasos onda je problem. kazu ako ima madjarski ili hrvatski odma moze doci raditi.Nerazumem sve im odgovara jer on zna jezik A1 osnovno. Imam troje dece koima zelim bolju i sigurniju buducnost ali izgleda sa nasim pasosem tesko vrlo.Veliki pozdrav.

Pozdrav,u avgustu sam dobio ugovor o radu ,posao elektricara unbefristet,podnosio za vizu i odbili me. U medjuvremenu poslodavac podnosi za arbeitgenehmigung i odbijaju ga posle 3 meseca i traze da mi se podnesem za vizu.
Iz ZAV DUisburg sam dobio odgovor da su me odbili jer nisam nostrifikovao diplomu. Zavrsio sam skolu za elektroinstalatera i za elektromontera ,radim u struci vec 15 godina ,imam 36 godina i znanje nemackog kao maternji jezik. Molim za savet sta raditi,ako neko ima iskustva kakvog ili savet,hvala .

Ako imate konkretnu ponudu za rad u Nemaèkoj, možete da dobijete takozvanu „Plavu kartu Evropske unije". Reè je o kombinovanoj dozvoli boravka i rada u nekoj državi èlanici EU.

Ali kako stièe pravo na ovaj dokument?

To je kombinovana dozvola boravka i rada. Ona se dodeljuje licima kojima je ponuðena bruto plata od najmanje 46.400 evra godišnje.

Plava karta naèelno važi za sve profesije i zanimanja, ali se ona praktièno ne dodeljuje struènjacima iz oblasti društvenih nauka. Kada je reè o ostalim profesijama i zanimanja, ona su u Nemaèkoj podvedena pod skraæenicu MINT – matematika, informatika, prirodne nauke i tehnika. Pripadnici tih grupa su u prednosti nad društvenim naukama. U njihovom sluèaju Plava karta može se dodeliti i onima kojima je ponuðena bruto plata manja od gore navedene sume – ukoliko odgovara nemaèkim platama iz tih profesija. I u tom sluèaju njen bruto-iznos mora biti najmanje 36.192 evra godišnje.



Ako nemate obezbeðeno radno mesto u Nemaèkoj, možete ga sami potražiti na licu mesta; to znaèi da možete dobiti vizu koja važi šest meseci – za traženje posla. Za dobijanje takve vize potrebno Vam je sledeæe: dokaz o završenom visokom obrazovanju kao i dokaz da za vreme boravka u Nemaèkoj sami možete da se izdržavate. Taj dokaz varira od sluèaja do sluèaja - za vreme boravka u Nemaèkoj sa tom vizom ne smete da radite. Zahtev za izdavanje te vize podnosi se u nemaèkom konzulatu u Srbiji.

Zdravo zavrsavam visoku medicinsku skolu za kozmeticara...da li mozda znate kako mogu doci do posla u Nemackoj?

Zivim u i radim u Njemackoj . U mogucnosti sam da pomognem svim nasim ljudima koji dolaze sa podrucja stare Jugoslavije a koji su u potraznji za poslom u Njemackoj u medicinskoj bransi. Najtrazeniji su tehnicari i njegovatelji ( za koje zanimanje nije potrebna medicinska skola vec samo poznavanje jezika) . Javite mi se ako ste zainteresovani privatnom porukom na mail drseha@yahoo.com.